Fujitsu-Siemens
 
M A G A Z I N
 
CAD 
  Ivan Jovanović

Kakav alat arhitekta želi?

Ovim tekstom započeću seriju tekstova koja će prvenstveno biti namenjena ArchiCAD korisnicima ili simpatizerima, ali i onima koji traže alat koji će udovoljiti zahtevima struke tj. arhitekture i građevinarstva.
Građevinska industrija je velika industrijska grana sa izraženim specifičnostima i pravilima pa je Graphisoft svoje ime gradio na osluškivanju tih specifičnosti i realnih problema korisnika u toku radnog procesa. Trudiću se da iz široke lepeze alata koje poseduje ArchiCAD izdvojim one koji realno unapređuju ili ubrzavaju neke procese u dugom i složenom lancu gradnje.
Razmišljajući koje su to karakteristike građevinsko-arhitektonske struke, koje je izdvajaju od ostalih delatnosti, odlučio sam da krenem on najordinarnijih problema formiranja projektne dokumentacije pre nego što predstavim neke suštinske inovacije koje bi mogle da promene naš pogled na projektovanje u građevinarstu uopšte.
Već prvi pogled na crteže nekog projektanta vam otkriva mnoštvo kota i oznaka. Modularna koordinacija je veoma važan element u građevinarstvu i zato ću u prvom tekstu opisati kako je ArchiCAD rešio komunikaciju korisnik-softver pri iscrtavanju kota i konstruktivne mreže, jer su to osnovni elementi opreme crteža.


Konstruktivna mreža (Tools/Construction Grid...)


 

Ova opcija Tools menija je u suštini Wizard (čarobnjak) za kreiranje radijalnih i aksijalnih mreža. Ova alatka će vam trenutno kreirati mrežu konstruktivnih osa sa markerima na krajevima osa po pravilima koja vi definišete. Kao dodatne opcije imate mogućnost da vam u preseku tih osa postavi stubove, zatim da te stubove poveže gredama, ose iskotira i na kraju da sve to ponovi na svim spratovima, ako uključite tu opciju. Visine stubova će biti automatski prilagođene visini spratova, tako da ćete ovako praktično jednim klikom dobiti konstruktivni skelet buduće zgrade.
Opcije za podešavanje su grupisane u dva panela: Form and Size (Oblik i veličina) i Attributes and Elements (Atributi i elementi). Pri podešavanju oblika određujete tip mreže (radijalna ili aksijalna), tačku pomoću koje se pozicionira mreža u osnovi (Anchor point - insertnu tačku), da li želite da se mreža kreira i na svim ostalim spratovima, i pojedinačno definišete međurazmake osa (spacing).
Podešavanje atributa je u stvari podešavanje vizuelnog identiteta mreže, kao što je boja i tip linije osa, veličina i font teksta, osobine markera osa i pravila za njihovo raspoređivanje. Ukoliko želite da vam se u preseku osa automatski generišu elementi stubova, greda i kotiranje, treba ih uključiti u ovom dijalogu.
Ovde se nalazi i opcija za izostavljanje početne ili krajnje ose mreže (Omit at anchor point ... axis) koja će vam biti od velike koristi kada spajate dve mreže u jednu čime izbegavate dupliranje elemenata u graničnoj osi.
Kada podesite sve elemente ostaje vam samo da pomoću insertne tačke (anchor point) ubacite svoju mrežu i pogledate rezultat po svim spratovima i u 3D projekciji.
Atribute elemenata stubova, greda i kota ova alatka je preuzimala direktno iz settings-a odgovarajućih elemenata. Ove parametre (dimenzije, boje, izgled...) mogli ste namestiti pre pokretanja komande, a zahvaljujući ArchiCAD funkcionalnosti možete i nakon izvršenja komande selektovati sve elemente odjednom i naknadno ih odjednom prepodesiti.


Automatsko kotiranje (Tools/Automatic Dimensioning)


U ArchiCADu kotiranje je automatizovano u smislu da je moguće odjednom postaviti linearne kote na sve četiri strane oko objekta, tako da svi otvori i zidovi budu automatski iskotirani, tako da program zatim automatski generiše zbirne kote, a osnovna funkcionalnost ArchiCADa omogućava da sve buduće izmene na crtežu (modelu) budu automatski ispraćene i promenom numeričkih vrednosti na kotama. Zahvaljujući odlično rešenom manipulisanju razmerom, o čemu ću odvojeno kasnije pisati, veličine kota koje se zadaju u mm i u svim razmerama su iste veličine kada se odštampaju.
Za pokretanje automatskog kotiranja potrebno je u osnovi selektovati (odabrati) elemente koji će biti iskotirani (stubove i zidove, a otvori se smatraju sastavnim delovima zidova). Automatsko kotiranje ima dva oblika: spoljašnje (exterior) i enterijersko (interior) kotiranje. U slučaju spoljnjeg kotiranja se nakon odabiranja komande otvara dijalog sa slike gde se definiše način kotiranja otvora u zidovima i međurastojanje zbirnih kota, a neophodno je i štiklirati opciju za postavljanje kota na četiri strane (Place dimensions on four sides). Nakon podešavanja je potrebno u samoj osnovi odrediti pravac kotnih linija tako što ćete kliknuti na ivičnu liniju nekog od zidova, a odmah zatim i na poziciju gde želite da bude postavljena najbliža od kotnih linija (zbirne kote će biti postavljane suprotno od kotiranog objekta ka spolja od najbliže).
Kod enterijerskog kotiranja postupak je sličan sa tim što je, nakon izbora komande i podešavanja parametara sa slike, potrebno nacrtati u osnovi liniju koja preseca elemente koje želite da iskotirate. Neophodno je da ova linija preseca elemente pod uglom od 90 stepeni, u suprotnom neće biti iskotirani. Ovoj opciji možete uključiti i kotiranje kompozitnih slojeva zidova.
Kao i kod kreiranja konstruktivne mreže alatka je preuzimala podešavanja za izgled kota iz settings-a alatke kota. Ako niste zadovoljni nekim atributom idite na alatku kote, pritisnite Ctrl+A (Select All... dimensions), i u settings-u promenite šta želite, a sve promene će se trenutno odraziti na izgled kota u osnovi. Kako će se ove kote ponašati u različitima razmerama objasniću u sledećem odeljku.


Razmera


Razmera (eng. Scale) je odnos nacrtanog tj. crteža i onoga što taj crtež predstavlja u prirodi. Razmera je uvedena kako bi se crtež smanjio i lakše nacrtao ili odštampao a zatim i sagledavao. To praktično znači da bi razmera u procesu našeg razmišljanja trebalo da stupi na scenu tek kad je projekat potrebno odštampati. U našim glavama zgrada raste u razmeri 1:1 a softver je u računaru skalira kako bi je smestio na ekran ili papir.


ArchiCAD je verno preslikao proces manipulacije razmerom iz prakse. U toku rada projektant zadaje realne vrednosti elementima modelovanja objekta, a

na ekranu vidi umanjen objekat za određenu razmeru, kako bi crtež bio pregledan. U svakom trenutnu projektant može da vidi u dnu ekrana koja je trenutna razmera i uvećanje, a isto tako može da ih jednim klikom promeni bez promene geometrije crteža. Ako klikne na dugme koje prikazuje procenat uvećanja crteža na ekranu, ova vrednost će se podesiti na 100 % i tada će na ekranu biti prikazan crtež u zadatoj razmeri tako da je približno iste veličine kao kada bi se istog trenutka odštampao. Ovako se projektantu omogućava da razmišlja samo o projektovanju zgrade u 1:1 a umesto njega razmerom manipuiliše softver.
Elementi opreme crteža su uvedeni u praksu radi lakše međusobne komunikacije među profesionalacima (kote, oznake, anotacije, opisi, konstruktivne šrafure, legende itd...). Svi ovi elementi su potrebni prvenstveno na odštampanom materijalu, dakle potrebno je da budu vidljivi, i najlakše je ako skaliranje ovih elemenata po razmerama obavlja sam softver umesto nas. U ArchiCADu ovi elementi su uvek definisani realnim tj. odštampanim vrednostima i to u mm, i ta vrednost je posledično uvek ista u bilo kojoj razmeri pri štampanju.
Posao projektanta se svodi na podešavanje vizuelnih parametara, kao što su boje, tip linija itd... Dupli klik na ikonu alata otvara ove opcije settings-a. (na slici desno)


Zaključak ili «Odgovor na pitanje iz naslova»


Svaki specijalizovani softver krase specijalizovane komande koje rešavaju specifične probleme u okviru struke. ArchiCAD se nije fokusirao na probleme iscrtavanja ili prezentovanja crteža, kod njega je to je uvek posledica rešavanja konkretnik problema. Cilj je razmišljanje i delovanje u okviru naših profesionalnih znanja a softver mora da prati naš tok misli. Samo ako radimo ono što je naš posao rad će biti komotan i zanimljiv, a dosadne poslove treba prepustiti mašini da radi umesto nas.
Naravno, ako nam i naš deo posla postane dosadan, mašina tu ne može biti od pomoći.
Graphisoft R&D je razvio ArchiCAD® www.graphisoft.com

Verzija za štampu

 

VRH STRANE

(c) 2003 OMEGA - sva prava zadržana