 |
| |
Mikanović S. Radenko
Stilovi u MS Word-u #2- prelom dokumenta |
|
Uticaj stilova na prelom dokumenta je
daleko veća nego na formatizovanje teksta, ali se to ne primećuje
na prvi pogled, pa velika većina korisnika Word-a ove mogućnosti
i ne koristi. Pune efekte uticaja stilova na prelom dokumenta ćete
sagledati tek ako sve ovo, što je ovde navedeno, i isprobate.
Održavanje hijerarhije
Da bi prelom dokumenta obavili na najbrži mogući način, važno je
da poštujete sva ona pravila oko korišćenja stilova u formatizovanju
teksta (opisano u prethodnom članku). Prvo što morate da uradite
je da, uz View/Print Layout, otvorite paralelni pregled mape dokumenta:
View/Document Map i da uočite koliko je trenutna hijerarhija dokumenta
korektna. U ovom pregledu, prazna linija znači da ste praznom pasusu
dodelili stil nekog naslova, a kako to ne sme tako da ostane, obrišite
ga ili mu dodelite stil Normal. Ovde se lako uočavaju i greške u
automatskom numerisanju. Mada one nastaju samo zbog vaših grešaka,
bićete ubeđeni da tu Word ne radi nešto kako treba.
Za postavljanje stila na pravo mesto u hijerarhiji, potrebno mu
je dodeliti Outline Level u formatu Paragraph-a. Na raspolaganju
vam je Body Text i još 9 nivoa, a ako ne želite da sebi iskomplikujete
život, držite se pravila da stil Normal uvek bude na Body Text nivou,
dok će vam Word i sam zabraniti da menjate nivo uobičajenih stilova
naslova: Heading1, Heading2,..., Heading9.
Pregled View/Outline omogućava detaljniji pregled i upravljanje
hijerarhijom, mada se može reći da ga korisnici baš nisu dobro prihvatili.
Outline ima svoje posebne palete alata, pa pomalo zbunjuje, ali
ako uzmete u obzir da njime utičete na položaj jednog pasusa (ili
selektovanog dela dokumenta) u vertikalnoj i horizontalnoj hijerarhiji,
idealan je za isprobavanje. Suštinski, preko Outline pregleda vi
ne utičete i ne menjate osobine stila, već jedan ili više pasusa,
prebacujete iz jednog u drugi stil, a kako su oni različitih nivoa
(Level) tako će izgledati kao da ozbiljno menjate hijerarhiju dokumenta.
Lakoća kojom Word ovo postiže daleko je ispred drugih programa za
obradu teksta.

a) Razmak između pasusa, Spacing/Before i After, čijom kombinacijom
treba postići takav vizuelni efekat da izgleda kao da ste, u naslovima
višeg nivoa, ostavili veći prostor ispred (Before)
b) Uzmite u obzir da, ako paragraf ima osobinu Page break before,
neće prikazati realan prostor Spacing/Before, pa u tom slučaju treba
koristiti manuelni prelom kolone ili strane.
c) Widow/Orpah control neće dozvoliti zaostajanje/istrčavanje jednog
reda pasusa u situaciji osetljivog preloma kolone ili strane. Loša
strana ove osobine je što dovodi do čestog "skakanja"
redova sa jedne na drugu stranu (ili kolonu), pa ako takvih situacija
imate više u dokumentu, primetićete da se dokument ponaša "nestabilno"
- često menja izgled. Lek za ovu situaciju je da uvedete osobinu
Keep lines together, pa da se redovi pasusa drže zajedno ili da
zadate manuelni (ili formatizovani) prelom ispred njega.
d) Stilovi svih naslova treba da imaju osobinu Keep with next, čime
obezbeđujete da se uvek drže sledećeg pasusa. Potreba za ovim se
pojavljuje i kod stilova u kojima se imenuju slike, tabele i slični
objekti.
e) Alatka Caption, omogućava da, tabeli ili grafičkom objektu, automatski
dodelite svojstvo Keep with next, unesete ime ili prepustite Word-u
da vrši automatsku numeraciju kroz stil Caption. Slični efekti se
mogu postići ubacivanjem polja AutoNum (Insert/Field/AutoNum) bilo
gde kroz dokument, a jedan od najboljih primera za to je obrada
pravnih dokumenata i zakona (koji sadrže delove oblika: član X).
U sledećem članku iz Worda, videćete kako se sav posao oko formata
pasusa i hijerarhije dokumenta može automatizovati korišćenjem dodatnih
alata.
Stranično podešavanje - Layout
Da bi nastavak imao smisla, moramo nešto da kažemo i o sekcijama,
mada samo u kratkim crtama. Pod straničnim podešavanjem se podrazumevaju
osobine unete kroz Page Setup, kao i sadržaj Header/Footer-a. Page
Setup kod Word-a podrazumeva podešavanja za tekuću sekciju, ako
vi to drugačije ne odredite, dok se Header/Footer podrazumevaju
za ceo dokument. Za svaku sekciju se može definisati - na koji način
se započinje njen prelom Section start.
Sekcija može da ima do tri elementa: prva strana, neparna strana
i parna strana, što ima najveći uticaj na izgled Header/Footer-a,
a podešava se na "Headers and footers", gde Defferent
Odd and Even deklariše različite Header/Footer-a na neparnoj i parnoj
strani, dok se preko Different first page prva strana sekcije proglašava
drugačijom od ostalih. Sve ovo se podešava na kartici Layout dijaloga
Page Setup.
Sigurno se pitate-zašto vam sve ovo navodim kada vi to znate i već
koristite, pa zato što mnogi tačno znaju šta čemu služi, a kad sve
ovo treba da ukomponuju - ništa ne urade. Njihov odgovor liči na
"to u Word-u nije dobro rešeno", a njihovo konačno rešenje
preloma liči na ubrzano rešeni domaći zadatak.

Zato, prilikom preloma dokumenta sa sekcijama, Header-ima i Footer-ima,
uzmite u obzir sledeće:
a) NE uvodite različitost prve strane ako to možete da izbegnete,
jer će to od vas zahtevati dodatno angažovanje i dobro poznavanje
svega što sledi, ali i više.
b) Prođite kroz ceo dokument preko Browse by Section i proverite
numeraciju sekcija. Kod učestalog korišćenja manuelnog prekoma Insert/Break/Section
break, dešava se da sekciju ne uočavate, ali u numeraciji vam ne
"može pobeći". Nevidljiva sekcija najviše problema može
vam zadati u slučaju da ste na Page Setup izabrali Different first
page.
c) Unos Header/Footer-a radite tako što izabere Header, uređujete
ga od početka do kraja dokumenta, pa tek potom Footer.
d) Nasleđivanje Header-a (isto važi i za Footer) kroz sekcije omogućava
opcija Same as Previous (u pregledu View/Header and Footer), što
znači da se Header nasleđuje iz prethodne sekcije, ako vi tu opciju
ne isključite. Kada je isključite, odmah unesite novi Header, čime
će on biti nasleđen u sve naredne sekcije. Jednim prolaskom kroz
dokument, raskinućete svako nasleđivanje Headera-a iz sekcije u
sekciju (npr. na parnim stranama, a zadržati na neparnim stranama).
Dinamični Header/Footer
Stilovi Header i Footer funkcionišu kao i svi ostali, ali vam se
može javiti potreba da sebi uvedete nove stilove (HeaderOdd, HeaderEven,
FooterOdd, FooterEven) da biste ih razlikovali na parnim i neparnim
stranama. Ovo se savetuje samo u dokumentima sa mnogo sekcija.
Problem kod tako složenih dokumenata (sa 30-ak sekcija) je to što
se u Header i Footer svake sekcije mora ući i manuelno uneti tekst.
Prevazilaženje ovog problema možete ostvariti korišćenjem Cross-reference
funkcija, a moja omiljena je STYLEREF koja daje sadržaj pasusa stila
koga specificirate kao argument, kao npr: { STYLEREF "Heading1"
}. Možete je uneti tako što uđete u Header, pritisnete kombinaciju
Ctrl+F9 (čime ćete dobiti osenčeno polje i vitičaste zagrade), a
potom unesete navedeni primer. Potom, preko desnog klika, izabere
stavku Update field i pasus (tekst) tekućeg stila na toj strani
će biti prikazan. Brzo ćete uočiti da ovo ima smisla uglavnom za
naslove ili stilove čija dužina pasusa može da stane u Header. Ubacivanje
ostalih Cross-reference funkcija možete usavršiti preko Insert/Cross-reference,
gde ćete brzo uočiti da, sve ono što ste radili manuelno može da
se automatizuje do neslućenih razmera. Da li treba da vam kažem
da je numeracija i imenovanje objekata (tipa tabele, slike i sl.)
u ovom slučaju nebitna, kao ni strana na kojoj se nalaze, jer preko
ovih funkcija možete da dobijete bilo koju njihovu osobinu (text,
broj, stranu, položaj imena u odnosu na objekat,...).
Najveća prednost ubacivanja Cross-reference funkcija u Header/Footer
je to što se dinamički ažurira i što ne morate da vodite računa
čak ni o nasleđivanju sadržaja Header/Footer-a iz prethodne sekcije.
U ovom slučaju definišete različitost samo između parnih i neparnih
strana i vodite računa o stilovima Header/Footer-a na neparnim i
parnim stranama.
Ostalo
Organizer: Da biste iz dokumenta u dokument mogli da izvršite kopiranje
(ili brisanje) nekog od stilova (i ne samo stilova), treba da otvorite
Tools/Macro/Macros/Organizer... Slažem se da je ovaj alat mogao
biti i na pristupačnijem mestu, ali je zbog rizika slučajnog brisanja
ili preimenovanja objekata, kao što su Toolbars i Macros, možda
je i bolje da ga je nešto teže naći.

Ovde možete da otvorite bilo koja dva dokumenta ili Template-a i
da iz jednog u drugi prekopirate jedan ili više stilova, AutoText-a.
Akcije sa ostalim objektima vam ne preporučujem, ako nemate iskustva
u njihovom kreiranju i obradi.
Iskoristite Template: Čuvajući prazan dokument kao Template (*.dot
faj na User Tempales lokaciju), sačuvaćete sve primenjene stilove
i stranično podešavanje, što će vam dati mogućnost da neki drugi
dokument, veoma brzo, preformatizujete prema ovom šablonu. Jedini
uslov za korektno izvršenje ove akcije je da imate istoimene stilove
u dokumentu i šablonu, a preformatizovanje možete da izvedete na
sledeći način:
1. Format/Theme/Style Gallery..
2. odabere šablon iz liste i uočite kako je vaš dokument preformatizovan
(prema šablonu)
3. potvrdite na OK, a ako vam se primena ne svidi, akciju možete
da vratite na Undo.
Sadržaj: Tek ako ste dokument uredili koristeći stilove, bez mnogo
angažovanja, možete da kreirate i automatski sadržaj. Insert/Index
and Tables daje mogućnost da kreirate: index markiranih pojmova
(Index), klasičan sadržaj (Table of Contents), listu slika ili tabela
(Table of Figure), kao i literaturu. Fleksibilnost ovog alata je
neverovatna, ali samo pod uslovom da hijerarhija dokumenta bude
pefrektna i da od njega ne tražite ono što ni manuelno ne bi mogli
da uradite. Sadržaj je u pozadini samo jedna funkcija (TOC), a može
da izgleda jednostavno kao: {TOC \o "1-2"} ili nešto složenije
kao: {TOC \Z \T "HEADING 1;4;RUBRIKA;1;AUTOR;3;PODRUBRIKA;2"
\N "1-3"}. Kreirani dinamični deo dokumenta se automatski
osvežava prilikom otvaranja ili štampanja dokumenta, što korisnik
može opciono da podesi, dok se manuelno osveženje može obaviti na
desni klik mišem/Update field.
Master document
Master Document ima mogućnost da u jednu celinu integriše više (sadržajno)
nezavisnih dokumenata, gde se dokumenti ažuriraju (edituju) iz centralnog
dokumenta, dok je za stilove zadužen samo jedan - Master Document-a.
Pojedinačna dokumenta zadržavaju pravo na "lokalno" uređenja
svojih stilova, ali se to može videti samo ako su otvoreni samostalno
(a ne kroz Master). Sva upravljanja Master dokumentom mogu se vršiti
preko Outline View.

Prednost Master dokumenta se najpre može sagledati kod: upravljanja
dokumentima velikog obima, povezivanje dokumenata više autora u
lokalnoj mreži, ali se ne može reći da je upravljanje Masterom jednostavno.
Ako Master ima ovakve mogućnosti kod "linkovanja" dokumenata,
šta je sa slikama i drugim OLE objektima? Naravno da se i takvi
objekti ubacuju preko Linka, jer je kasniji rad na njima, kroz specijalizovane
programe, daleko bolji i fleksibilniji. Čim se otvori dokument,
Word izvrši osvežavanje objekata koji su ubačeni preko Link, što
kasnije može i manuelno da se uradi, pa čak nekom objektu možete
promeniti Link Souce preko Edit/Links.
Rezime
Ako ste iz ovog teksta poželeli da sve isprobate i da bi ubuduće
trebalo da više vremena posvetite korišćenju stilova, boljem prelomu
i korišćenju funkcija koje MS Word nudi, a sve manje da kucate i
ispravljate stare tekstove - nismo izgubili vreme.
|